Krst Buđenja

Krst Buđenja fdsvar 15/09/2020

„Ova forma krsta odavno postoji kroz planetarno vreme-prostor u raznim složenim i manje složenim oblicima. Bio je u ornamentici mnogih istočnih civilizacija na planeti kroz razne epohe. Opšte je civilizacijsko, planetarno duhovno-materijalno dobro. Istorijski se smatra da je na naše prostore stigao sa Keltima. Heraldički posmatrano, u svetu postoji preko sto verzija ovakvih i sličnih oblika krsta. Ima ga i u rusko-sibirskim, altajskim i još nekim istočnim tradicijama, u malo jednostavnijem obliku, nego kod nas. Na planeti Zemlji simboli nose bezvremene vibracije svetlosti i poruke kroz vreme-prostor. Oni su opšte, univerzalno duhovno-materijalno dobro i pripadaju najstarijem univerzalnom jeziku Vaseljene. To je metajezik potpisan svetlosnim vibracijama koje nas povezuju sa izvorom nastanka duhovnosti, materije i života, a protkan je kroz sve epohe i kulture. Simboli su Božanski kosmički izvor iz kojeg svako može da se „napije“ i „napuni“ energijom i znanjem. Osnovni je duhovno-materijalni princip: simbol koji ima ornamentalni karakter i koji se nalazi na predmetu koji proizvodi zvuk (npr. zvono) može snagu i kvalitet vibracije svetlozvuka da prenese i da određenim intenzitetom isijava na bilo kom drugom delu planete. Kod nas, naš „Krst buđenja“ u verziji krsta u ponovljenom prepletu (krst lanac) nalazi se kao deo ornamentike na najvećem hilandarskom zvonu još od XVII veka. To zvono je stiglo na Hilandar kao dar ruskih darodavaca, iz grada Jaroslava. Stoga, možemo reći da je „Krst buđenja“ probuđena vibracija predaka sa naših prostora, ali i mnogih drugih civilizacija i religija. I najvažnije, on u sebi nosi svetlosti i vibracije univerzalne planetarne duhovnosti. Treba da smo ponosni na duhovnost naših svetitelja i umnih glava, jer su osetili, ponegovali i preneli važnu poruku za buduća pokoljenja kroz vreme-prostor. I zahvalni ruskim darodavcima, što su ovakvu vrstu simbola nesebično podelili i omogućili da se utka u našu kulturnu baštinu. Poruka ovog „Krsta buđenja“ je univerzalna istina o neophodnosti stvaranja celovitih duhovno-materijalnih veza i odnosa između nebeskog i svetovnog kroz vreme-prostor. Takve veze uvek dobronamerno rađaju i bude duhovnu ljubav u svima nama na planeti, trajno oplemenjujući svakodnevnu egzistenciju. Ta duhovno-materijalna istina je utisnuta kao večni pečat na Hilandarskom zvonu. I kroz njegov svetlozvuk se svuda duhovno-materijalno čuje. Zahvaljujući interaktivnosti Božanskih molitvenih principa iz ljubavi, heraldičkih i drugih naučno važećih principa simbolike i prenosa svetlozvučnih informacija, indirektno se prenosi i na sva zvona naših prostora. Zato, svaki put kada molitveno zazvone zvona na Hilandaru, „Krst buđenja“ se kroz formološki sinergizovani duhovno-materijalni svetlozvuk svih zvona Hilandara, kao najumilnija oživotvorena muzika, pročuje kroz prostore Svetog Atosa. Uzdižući se bogougodno uz svete vrhove, blagodatno prenosi ove značajne i važne duhovno-materijalne istine svim religijama sveta. A kroz svetlozvuk bezrezervne ljubavi, kao najveća duhovno-materijalna vrednost života, utiskuju se u svetlo uma, duše i tela svakog pojedinca. Krst je prisutan i u ornamentici i prepletima mnogih naših manastira kao i na Svetoj Fruškoj gori, u crkvi Sv. apostola Pavla u Petrovaradinu. Takođe je prisutan i kao prateća ornamentika Fruškogorske Bogorodice, povelje o proglašenju Svete Fruške gore svetom i Fruškogorskog pečata. „Krst buđenja“ sinergizovano privlači, akumulira i interaktivno prenosi sve svetlozvuke zvona Hilandara i Atosa, svim manastirima i crkavama u Srbiji i na Svetoj Fruškoj gori, negujuću Božansku ljubav iskazanu kroz Bogorodičine blagodatne svetlosti. Uz posvećenu, bogougodnu pravoslavnu molitvu a sa „Krstom buđenja“, pojedinac je uvek u stanju mira, ljubavi, radosti, zdravlja, sreće i sabornosti. To je put i način da pojedinac s verom i ljubavlju u srcu i duši, blagorodno živi u svakodnevnom životu, u skladu sa sobom i sopstvenim mogućnostima.“ 

Tekst: Lucija Selaković Labat
U tekstu je korišćen materijal iz knjige “Svečulni Tragovi Svetlosti” V.R. Labat, 2009.god.  www.vrlabat.com